Рет қаралды 3,660
Dili, 08 outubru 2024
Introdusaun……………………………………………………………………………………….//
Dili sentru urbana. Dili kapitál Timor-Leste. Dili fatin ba estudu no buka moris. Dili nu’udar sentru komersiál no administrativu no Dili mak fatin ba diversidade no inkluzaun - entre timoroan sira no entre timoroan sira ho ema rai seluk.
Iha tinan-2024 ne’e, Sidade Dili sei komemora aniversáriu ba dala-255 iha nia ezisténsia ho atividade oioin. Tanba ne’e, iha ámbitu loron sidade Dili nia, Agência TATOLI sei lori ita hotu atu koñese istória sidade Dili:
Ilustrasaun……………………………………………………………………………………….//
Sidade Dili hahú harii iha 10 outubru 1769 no sai hanesan kapitál Timor-portugés. Iha tinan ne’e duni, sidade ne’e iha uma lubun de’it ne’ebé harii ho uma-tali no hetan protesaun hosi trinxeira no baluarte sira. Liu tiha tinan 44, hafoin hahú konstrusaun sidade Díli iha tinan 1813, abitante hela iha Dili ne’e ema-na’in 1769.
Iha 1852, ema ne’ebé horik iha Díli hamutuk 3017 no iha tinan 1879 ema-ne’ebé hela iha sidade Dili hamutuk 4.114. Iha Governador José Maria Marques nia ukun, nia haruka halo Díli sai sidade, ne’ebé iha fulan janeiru tinan 1864 sa’e ba kategória hanesan sidade. Maibé, foin iha tinan 1940 mak Díli sai nu’udar Konsellu.
Akontese udan bo'ot iha kapital Dili, afeta ba trasporte públiku sira-nia movimentu iha Formoza Dili, segunda (09/01).
Entaun, entre 1881 no 1888, hahú hadi’a estrada hirak ne’ebé liga sidade Díli ho fatin hirak ne’ebé besik Díli, no hahú loke mós rede abastesimentu bee nian ida no harii Faról hodi leno fatin ba ró sira atu tama-sai Dili.
Nune’e, ho ida-ne'e, katedrál no edifísiu Kámara Munisipál Díli harii iha hahú sékulu XX. Tanba ne’e, iha janeiru 1942, tropa australianu sira tuun ho ró iha Díli no sira hato’o razaun katak illa Timór ne’e importante ba defende Austrália, karik forsa Japaun nian sira ataka Austrália.
Entaun, iha fulan ida tuirmai, Japaun tama iha Timór no hela iha Timór to’o setembru 1945. Durante períodu ida-ne’e, Díli hetan bombardeamentu hamutuk 94 hosi aviaun Austrália nian sira.
Bainhira segunda guerra mundiál ramata, maka Portugál fila mai ukun fali Timor. Iha tempu ne’e, tenke harii hikas fali sidade Dili, tanba hetan destruisaun hafoin segunda guerra mundiál no bele adapta aan ba dezáfiu hirak foun ne’ebé atu mosu daudaun.
Rejistu sira hatudu katak, entre 1959 to’o 1963, liuhosi komandu governador Filipe José Freire Temudo Barata, harí pontikais Díli, nune’e mós loke fila-fali bee dalan ba bee foer sira no hatama bee hemu no eletrisidade, no iha tempu ne'ebá harii mós eskola sira, hospitál sira loke no hadi’a mós estrada foun sira.
Iha 1965, ema hela iha Sidade Díli neé hamutuk na’in-10.338. Entaun, Governadór seluk tuirmai, ne’ebé kaer ukun to’o 1967, jenerál José Alberty Correia, nahe alkatraun ba estrada hirak prinsipál iha Díli, hanaruk tan eletrisidade hodi lakan ba horas 24 nia laran, aprova mós Lei hirak kona-ba kondisaun estétiku, relasiona ho ijiene no konfortu bainhira ema atu harii uma ida.
Entre 1968 no 1972, bainhira jenerál José Nogueira Valente Pires mak ka'er ukun, Kámara Munisipál harii bairru sosiál sira-ne’ebé atu fahe ba populasaun hirak kbiit-laek sira.
Iha 1972, Díli hetok aumenta tan ema-ne’ebé mai horik iha sidade. Tanba, tuir rejistu, ema hamutuk na’in-17.000 (rihun sanulu resin hitu) ma hela iha Dili iha 1972 no ema besik na’in-40.000 mak hela iha Dili molok atu Timor Proklama ninia ukun rasik aan iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975.
Hosi sidade Dili nia istória, ne’ebé hahú iha 1965 ne’e ema-ne’ebé hela iha Sidade Díli ne’e hamutuk na’in-10.338, to’o agora bazea ba sensu populasaun 22 ne’e iha populasaun totál hamutuk 324.269 mak hela iha Dili, ne’ebé kompostu hosi feto hamutuk 160.291 no mane hamutuk 163.978.
Planu Ordenamentu Territóriu
Antes ne’e, antigu Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, hateten, Governu liuhosi enkontru Konsellu Ministru (KM) aprova ona rejime jurídiku ba planu ordenamentu territóriu iha nível nasionál no munisipál (10 outubru 2022), nu’udar rezultadu hosi dekretu-Lei Nú. 35/2021, loron 29 fulan-dezembru.
Planu urbanizasaun sidade Dili nia objetivu mak atu estabelese estratéjia dezenvolvimentu ba sidade Díli no modelu organizasaun ba ninia territóriu hodi hatuur ninia limite urbanu no sei estabelese rejime kona-ba atu uza, okupa no transforma rai.
Entretantu komemorasaun sidade Dili ba tinan-2024 ne’e sei realiza ho festivál ho área prinsipál haat hanesan:
1)Arte no Kultura, lidera hosi Sekretaria Estadu Arte no Kultura (SEAK);
2)Espozisaun Siénsia no Teknolojia, ho koordenasaun hosi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK);
3)Desportu promove hosi Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK);
4) No, Área Literatura no Sinema organiza hosi Ministériu Edukasaun (ME);