Kandidati računaju da će prikupiti potpise, no koliko ih građani prepoznaju? | RTL Danas

  Рет қаралды 6,374

RTL

RTL

Күн бұрын

Пікірлер: 44
@hrRTL
@hrRTL Күн бұрын
Gledaj Voyo bilo kada i bilo gdje, bez reklama: bit.ly/VOYOHR
@bozenabratina2913
@bozenabratina2913 2 күн бұрын
Građani su nezaineresirani za vladajuće, jednako koliko su nezaineresirani vladajući za građane!
@gosnfrenki
@gosnfrenki Күн бұрын
kakve veze vladajući imaju sa predsjedničkim izborima?
@marijallu6264
@marijallu6264 2 күн бұрын
Nikakve interese nemaju za politiku a idu glasat
@stefaniamilinovic2796
@stefaniamilinovic2796 11 сағат бұрын
Sramota ! Mene je sram . A politika im kroji život i sudbinu ! Ova nezainteresiranost je neviđena .Pa kako će mo do promjena uz ovakav narod koji pojma nema tko im glavu nosi . U Americi nije bilo osobe koja nije imala svoj stav .Nečuveno i toga nigdje nema . E moj narode ...
@slavicazubovic3243
@slavicazubovic3243 2 күн бұрын
Ma bravo dragi građani. Nisu niti zavrijedili da ih netko poznaje. Kao šzo i oni nemaju pojma tko smo mi.😮😮😊
@AM-ub9le
@AM-ub9le 2 күн бұрын
Meni je ovo zalosno jer ovo su ljudi koji ce glasati, pretpostaljam po principu "ovo mi zvuci poznato".
@marijallu6264
@marijallu6264 2 күн бұрын
Boze sacuvaj 14 kandidata pa to nema nigdje. Najvise 4
@adrianosostar1767
@adrianosostar1767 Күн бұрын
13 kandidata 😂😂😂 sve jedan bolji od drugog a nitko nezna tko je tko😂😂😂
@MilkaLukacevic
@MilkaLukacevic Күн бұрын
Niko samo Milanovic što misli to kaže
@sasalovric1688
@sasalovric1688 2 күн бұрын
Ajme, RTL je našao na ulici zatucane Gradjane i još je napravio foto montažu pa su još gluplji. Ovo je na nivou Novosti.
@dvsdvsal6839
@dvsdvsal6839 Күн бұрын
Potpise ce ju dobiti, ali pobjedite neče.
@Milka-g6j
@Milka-g6j 11 сағат бұрын
Milanovic. Kaze. Sto. Hoce. Ali. Nista. Neradi. A. Drzava. O. Propada. Ko. Grcka
@bibanovak4805
@bibanovak4805 2 сағат бұрын
A sta bi to on trebao raditi??
@BozidarPokos
@BozidarPokos Күн бұрын
Svi će oni prikupiti potpise samo neznam čemu im to koristi.....
@jakapalic7606
@jakapalic7606 4 сағат бұрын
@@BozidarPokos toje bezobrazluk ljude vatat na trikove
@zeljkoskledar6500
@zeljkoskledar6500 Күн бұрын
Sramota pojma nemaju tko su im kandidati za precjednika a skolovani
@milkalukic5301
@milkalukic5301 9 сағат бұрын
Tomislav Jonjiić? Tko je taj? Za ostale znam. A Primorac? Bože sačuvaj!
@radosnamihajic8728
@radosnamihajic8728 53 минут бұрын
Blago nama
@rdejano3
@rdejano3 14 сағат бұрын
Samo Milanović
@PeronuPeric-wm9hx
@PeronuPeric-wm9hx 2 күн бұрын
Bulj ili Ava Karabatić,to je jedino pitanje.😂
@stjepankuss9298
@stjepankuss9298 2 күн бұрын
BITI ILI NE BITI , PITANJE JE SAD ....
@Karmela-qy6sx
@Karmela-qy6sx Күн бұрын
​@@stjepankuss9298 da i zato samo TOMISLAV JONJIĆ🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷
@bbruno8818
@bbruno8818 Күн бұрын
Ovi mladi svi s Marsa opali
@BozidarPokos
@BozidarPokos Күн бұрын
Ko ih uopće daje pravo glasa i kako završavaju fakultete a ništa neznaju
@bibanovak4805
@bibanovak4805 2 сағат бұрын
​@@BozidarPokosTo je dokaz kakovo obrazovanje o opcoj kulturi dobivaju danas!!😭
@jakapalic7606
@jakapalic7606 2 күн бұрын
Zalosno od prolaznika da neznaju svoje politicare sramota kako da idu na glasanje
@Gerilurb
@Gerilurb 2 күн бұрын
Ja znam 5 kandidata...Milanović Milanović,Milanović,Milanović i opet Milanović 😂😂😂
@Karmela-qy6sx
@Karmela-qy6sx Күн бұрын
Ja znam za 15 000 JONJIĆ JONJIĆ JONJIĆ ....🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷🇭🇷
@Chaplin-b6p
@Chaplin-b6p 9 сағат бұрын
15.000 !!! Čega !!!​@@Karmela-qy6sx
@bibanovak4805
@bibanovak4805 2 сағат бұрын
​@@Karmela-qy6sxKod prosjaka i sinova-IMOCKI!!😂
@MarijoLasic
@MarijoLasic Күн бұрын
ZAŠTO BI BIRAO TKO ĆE SAMNOM UPRAVLJATI JA SAM SAM SEBI DOVOLJAN I SAM ODLUČUJEM O SEBI JER SMATRAM DA DRUGI NEMAJU PRAVO NA TO
@danijeldanko4498
@danijeldanko4498 2 күн бұрын
### Esej: Prvi i drugi lideri i rat između njih U političkoj i istorijskoj analizi često se postavlja pitanje šta čini lidera velikim i kako se različite vrste liderstva manifestuju kroz njihove odluke i akcije. Iako se mnogi lideri mogu posmatrati kroz jedinstvene ličnosti i specifične okolnosti koje ih oblikuju, mogu se izdvojiti dve osnovne kategorije lidera: **prvi lideri**, oni koji su spremni da ubiju druge kako bi zaštitili vlastite interese, i **drugi lideri**, koji su spremni da ubiju svoje, često zbog interesa drugih nacija ili elita. Između njih, u istoriji, često se vodi "rat lidera" - sukob za moć, ideologiju, i opstanak, koji ima dalekosežne posledice na sudbine naroda, društava i celokupne civilizacije. #### Prvi lideri: Moć, zaštita interesa i opstanak Prvi lideri, koje možemo opisati kao one koji su spremni da ubiju druge da bi zaštitili svoje i očuvali vlastite interese, često se nalaze na čelu država, vojski ili političkih režima koji teže održanju kontrole, bilo kroz militarizaciju, represiju ili rat. Takvi lideri donose odluke koje su usmerene ka zaštiti svog naroda, svojih granica, ili, u najgorem slučaju, svog ličnog režima. Međutim, u njihovoj potrazi za moći, često prepoznajemo spremnost da se ne biraju sredstva: ubistva političkih protivnika, genocidi, ratovi, pa čak i politička manipulacija postaju deo njihove strategije. Kroz istoriju, ovi lideri su bili ključni u vođenju ratova i borbi za dominaciju. Njihove vojne i političke odluke često su oblikovane potrebom za sigurnošću, kontrolom resursa i teritorijalnim širenjem. Na primer, u Drugom svetskom ratu, Adolf Hitler kao "prvi lider" Nemačke koristio je ratne metode da bi ostvario ideološki cilj širenja "arijevske rase" i proširenja teritorijalnog dometa nacističke Nemačke. Iako je ideologija koju je on promovirao bila zasnovana na ekstremnim i destruktivnim vrednostima, Hitler je smatrao da su smanjenje ugroženosti i očuvanje moći njegovih ljudi ključni za opstanak. Ipak, ne mora se uvek raditi o vođama velikih ratova. Takvi lideri mogu biti i u manjim političkim sistemima, gde koriste represiju kako bi ugušili unutrašnje disidente, smirili nemire ili održali status quo. Razne diktature, od Staljina u Sovjetskom Savezu do Kim Jong-una u Severnoj Koreji, do savremenih lidera poput Bashara al-Assada u Siriji, koriste slične metode da bi osigurali moć, često kroz brutalnu potisnu politiku koja uključuje masovna ubistva, torturu, i progon ljudi koji se protive režimu. #### Drugi lideri: Izdaja u službi tuđih interesa S druge strane, postoje lideri koji su spremni da ubiju svoje ljude ili da učine zla u ime tuđih interesa. Takvi lideri, često pod velikim pritiscima međunarodnih sila ili velikih ekonomskih elita, donose odluke koje nisu u najboljem interesu svog naroda, već služe interesima drugih, bilo da je reč o drugim državama, korporacijama, ili moćnim pojedincima. Ovi lideri donose odluke koje mogu biti direktno štetne za svoj narod, bilo kroz ratove koje vode u interesu stranih nacija, ili kroz potpisivanje ekonomskih ili političkih ugovora koji služe interesima moćnih, ali na štetu njihove zemlje. Primer takvih lidera mogu biti oni koji se podvrgavaju međunarodnim zahtevima, često u zamenu za vlastite političke koristi. Tokom Hladnog rata, mnogi autokratski lideri u Latinskoj Americi, Africi i Aziji postali su marionete velikih sila kao što su Sjedinjene Američke Države ili Sovjetski Savez. Na primer, Augusto Pinochet u Čileu, koji je došao na vlast kroz vojni udar podržan od strane SAD, ubijao je i progonio hiljade svojih sunarodnika, sve u cilju održavanja kontrole koju su bile zainteresovane zapadne sile. Takav lider deluje kao posrednik između moći koju on sam želi zadržati i interesa drugih sila koje žele iskoristiti resurse i geopolitičku poziciju njegove zemlje. Drugi primeri mogu uključivati vođe koji svojim narodima nameću brutalne mere štednje ili provode privatizaciju u korist stranih investitora. Iako njihova politika često izaziva velike patnje unutar zemlje, ovi lideri nastoje očuvati svoju vlast uz pomoć stranih saveznika i ekonomske podrške, u zamenu za političku ili vojnu lojalnost. Tuđe interese stavljaju ispred interesa vlastite zemlje, što često vodi ka destabilizaciji i pogoršanju životnih uslova za obične ljude. #### Rat između prvih i drugih lidera Rat između prvih i drugih lidera nije samo fizički sukob, već je i politička, ekonomska i ideološka borba koja se vodi na globalnoj i nacionalnoj sceni. Ovaj sukob obuhvata izazove moći, manipulisanja javnim mnjenjem, kontrolisanje resursa, pa čak i borbu za prepoznavanje legitimnosti u međunarodnim okvirima. Rat između ovih lidera obuhvata i različite metode borbe, od izravnih vođa zemalja do sukoba putem proxy ratova, diplomatskih pregovora, pa čak i putem informacijskih ratova. Društva pod vlašću **prvih lidera** obično se suočavaju s unutrašnjim i spoljnim neprijateljima koji teže destabilizaciji njihove vlasti, dok **drugi lideri** često koriste manipulaciju ili izdaju da bi postigli svoje ciljeve, u suprotnosti s interesima vlastitog naroda. Ovi sukobi obično završavaju s velikim tragedijama za obične ljude, jer narod postaje samo kolateralna šteta u ratovima vođenim za moć. #### Zaključak Rat između prvih i drugih lidera je duboko ukorenjen u konfliktu između interesa naroda i interesa moćnih sila koje oblikuju sudbinu tih lidera. Prvi lideri često deluju u ime svojih naroda, ali njihovi postupci često prelaze granice ljudskih prava, dok drugi lideri postaju marionete stranih interesa, izdajući vlastite ljude zbog moći i profita. U oba slučaja, ovakvi sukobi imaju ogromne posledice koje se odražavaju na društvo i celokupnu istoriju.
@danijeldanko4498
@danijeldanko4498 2 күн бұрын
Ako bi Sjedinjene Američke Države odlučile "pokupiti" sve svoje znanstvenike i usmjeriti ih na razvoj vojnih inovacija, rezultati bi mogli biti dramatični, ali i složeni. Iako bi takav pristup mogao omogućiti SAD-u vojnu superiornost, dugoročne posljedice po globalnu ravnotežu moći, tehnološki razvoj i ekonomske sisteme bile bi duboko uznemirujuće za ostatak svijeta. Evo nekoliko ključnih točaka kako bi takav scenarij mogao izgledati: ### 1. **Američka vojna superiornost** - **Napredne vojne tehnologije**: Ako bi Sjedinjene Američke Države usmjerile sve svoje najbolje znanstvenike i istraživače u vojnu industriju, mogla bi doći do značajnog napretka u naprednim vojnim tehnologijama. To uključuje autonomna oružja, dronove, hipersonična oružja, umjetnu inteligenciju u ratovanju, biotehnologiju, napredne sustave za cyber sigurnost, te robotske i mehaničke sustave. Takve inovacije mogle bi značajno povećati vojnu moć SAD-a i omogućiti im da vode ratove s tehnologijama koje rivalima ne bi bile dostupne. - **Vojna dominacija**: Takav pristup mogao bi omogućiti Sjedinjenim Državama vojnu dominaciju u bilo kojem konfliktu. S naprednim sustavima nadzora, naprednim oružjima i vojnom umjetnom inteligencijom, SAD bi mogao imati gotovo apsolutnu prednost na bojištima diljem svijeta, čineći druge zemlje vojno inferiornima. ### 2. **Povećana globalna nestabilnost** - **Geopolitička neravnoteža**: Ako bi Sjedinjene Države postale vojno neosporivo najmoćnija zemlja, to bi moglo izazvati globalnu nesigurnost. Ostale velike sile, poput Kine i Rusije, mogle bi pokušati balansirati ili čak usmjeriti vlastite resurse prema vojnoj tehnologiji, što bi moglo dovesti do novih oružanih utrka i još većih tenzija. Mnoge zemlje možda ne bi mogle održati korak s američkom vojnom superiornošću, što bi moglo uzrokovati destabilizaciju u mnogim regijama. - **Hladni rat ili nova vrsta utrke u naoružanju**: Globalni odnosi mogli bi se podijeliti u blokove, sa Sjedinjenim Državama predvodeći jedan blok i druge zemlje (npr. Kina, Rusija, EU) pokušavajući stvoriti alternativne saveze. To bi moglo dovesti do novih "hladnih ratova", ali s novim tehnologijama koje uključuju cyber ratovanje, umjetnu inteligenciju i biotehnologiju. ### 3. **Negativni učinci na globalnu inovaciju** - **Stagnacija civilnih inovacija**: Ako bi sve najbolje talente, financijski resursi i istraživački potencijali bili preusmjereni na vojnu industriju, to bi moglo ozbiljno ugroziti civilne inovacije. Smanjenje ulaganja u sektore poput zdravstva, obrazovanja, obnovljivih izvora energije i tehnologije za zaštitu okoliša značilo bi usporavanje napretka u tim ključnim područjima. Društvo bi izgubilo ključne inovacije koje bi mogle unaprijediti kvalitetu života, zdravlje, obrazovanje i životnu sredinu. - **Potpuna vojna dominacija vs. civilna stagnacija**: Iako bi SAD mogao imati vojnu prednost, moglo bi doći do globalne stagnacije u drugim industrijama, jer bi mnoge zemlje bile prisiljene usmjeriti svoje resurse u vojne svrhe, umjesto da ulažu u tehnologije koje mogu koristiti za društvene dobrobiti. ### 4. **Globalni ekonomski problemi** - **Usporavanje globalne ekonomske suradnje**: Ako bi većina najboljih znanstvenika radila na vojnim projektima, globalna ekonomska suradnja mogla bi se smanjiti. Zemlje bi bile više usmjerene na obrambene projekte i vojne strategije nego na međunarodnu trgovinu, inovacije u tehnologijama ili rješenja za globalne probleme poput siromaštva, klimatskih promjena i zdravstvenih prijetnji. - **Završetak globalne podjele resursa**: Sjedinjene Američke Države bi, ako bi dominirale u vojnoj tehnologiji, možda imale priliku podijeliti ili kontrolirati ključne resurse svijeta (kao što su energija, minerali za proizvodnju čipova, strateške rute za trgovinu itd.). Ovisno o tome, to bi moglo izazvati velike ekonomske nejednakosti i destabilizaciju, jer bi zemlje bez resursa postale još ranjivije. ### 5. **Poticanje novog vala inovacija u drugim zemljama** - **Pokušaj konkuretnog razvoja**: Ako bi SAD imale tako moćnu vojnu industriju, druge velike sile poput Kine i Rusije bile bi prisiljene razviti vlastite inovacije kako bi se nosile s novim američkim prijetnjama. To bi moglo rezultirati novim "utrkama u naoružanju" u različitim tehnološkim područjima (cyber sigurnost, dronovi, AI, biotehnologija). Međutim, ovo bi samo odgodilo globalne inovacije i stvorilo napetosti koje bi destabilizirale globalnu politiku. - **Globalni savez za civilne inovacije**: Suparničke sile mogle bi formirati nove saveze za razvoj civilnih tehnologija, potičući suradnju u civilnom sektoru, a ne u vojnoj industriji. To bi omogućilo alternativnu strategiju koja bi mogla pomaknuti fokus prema mirnom napretku i civilnim inovacijama, što bi dovelo do novih tehnologija, poput obnovljivih izvora energije, pametnih gradova i rješenja za klimatske promjene. ### Zaključak Iako bi vojna dominacija Sjedinjenih Država mogla donijeti sigurnosne i strateške prednosti, dugoročne posljedice po globalnu inovaciju, ekonomiju i političke odnose bile bi vrlo negativne. Ovaj scenarij mogao bi stvoriti svijet u kojem vojna nadmoć zamjenjuje civilnu suradnju, a inovacije koje poboljšavaju kvalitetu života i suočavaju se s globalnim izazovima (kao što su klimatske promjene i pandemije) postaju sekundarne. Uz to, stalna vojna dominacija SAD-a mogla bi izazvati globalnu polarizaciju, gdje bi zemljama bilo otežano ulaganje u vlastite socijalne i tehnološke napore.
@aleksandarjanovic
@aleksandarjanovic Күн бұрын
Samo kvk ima moj potpis i glas
@BozidarPokos
@BozidarPokos Күн бұрын
A kaj ti znači kvk
@josipstipic8000
@josipstipic8000 Күн бұрын
Dr Tomislav Jonjic za predsjednika Republike Hrvatske.
@bibanovak4805
@bibanovak4805 2 сағат бұрын
😂😂😂
@dunja6392
@dunja6392 12 сағат бұрын
Znaci mladi ne gledaju TV sotonjare,,
If people acted like cats 🙀😹 LeoNata family #shorts
00:22
LeoNata Family
Рет қаралды 32 МЛН
SIZE DOESN’T MATTER @benjaminjiujitsu
00:46
Natan por Aí
Рет қаралды 7 МЛН
Nikad Nije Kasno - Cela emisija 12 - 01.12.2024.
1:43:26
Nikad nije kasno
Рет қаралды 7 М.
Slavlje na Poljudu
2:54
Dalmacija Danas
Рет қаралды 9 М.
Cijena nove faze rata u Ukrajini | Opservatorij
25:14
Al Jazeera Balkans
Рет қаралды 50 М.
If people acted like cats 🙀😹 LeoNata family #shorts
00:22
LeoNata Family
Рет қаралды 32 МЛН