Ulice grada Zagreba

Zagreb je oduvijek imao burnu povijest, što se može uvidjeti i kroz broj promjena naziva ulica, trgova, kvartova, ... Samo od 1990. do 2007. godine preimenovane su čak 474 ulice i trgova.
U Zagrebu se mogu izdvojiti pet razdoblja (ideološki motiviranih) imenovanja i preimenovanja imena ulica i trgova - modernizacija Hrvatske kada je provedeno prvo službeno imenovanje, razdoblje Kraljevine SHS / Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske (od 1941. do 1945. dogodila se promjena svih imena ulica i trgova koja su podsjećala na prethodnu Kraljevinu Jugoslaviju, ali i na ideju sveslavenskog jedinstva), razdoblje komunizma / socijalizma i razdoblje nakon demokratskih promjena 1990. godine.
Kako su se u Zagrebu smjenjivali režimi, tako su se mijenjala i imena ulica (naročito onih najvećih i najvažnijih, a pogotovo onih u centru grada). Glavni motiv za promjene imena ulica je politika, tj. politička preorijentacija.
Grad Zagreb kao urbanu cjelinu čini puno manjih dijelova - naselja, ulicam kvartova, parkova, potoka, trgova, .. Njihova imena su s nama oduvijek, izgovaramo ih skoro svakodnevno, hodamo po tim mjestima, živimo u njima, ali za većinu ne znamo što zapravo znače i kako su ona nastala.
Današnja četvrt Donji grad proteže se od Kvaternikova trga i Heinzelove ulice na istoku do Ulice Republike Austrije na zapadu, odnosno Ilice, Trga bana Jelačića, Jurišićeve i Vlaške ulice na sjeveru do željezničke pruge na jugu. Veliki dio njezina prostora čini urbanističko-arhitektonska cjelina planirana, uobličena i sagrađena u drugoj polovini 19. st. i na početku 20. st. te je stoga prostor između Ilice i želje-zničke pruge, Draškovićeve ulice i Ulice Republike Austrije od 1962. zaštićen kao kulturna spomenička baština.
U prvim fazama razvoja grada većina zagrebačkih ulica nosila je nazive koje su im dali njihovi stanovnici ili stanovnici čitavog mjesta (npr. Krvavi most, Opa-tovina, Visoka ulica itd., odnosno Ilica u Donjem gradu). Poslije se u proces ime-novanja uključuje i općinska administracija nastojanjem da svaka ulica i trg dobiju stalno ime. Prihvaćaju se stari pučki nazivi, a novi se formiraju prema starome (pučkom) obrascu - ulice i trgovi nazivaju se ponajviše po orijentiru - istaknutom objektu koji se u njima nalazi (npr. Kazališna ul., Samostanska ul., odnosno Bolnička ul., Tesarska ul., Klesarska ul. u Donjem gradu) ili po toponimu (odnosno hidro-nimu) - mjestu ili objektu do kojega vode (npr. Gračanska cesta, odnosno Savska cesta u Donjem gradu). Takve ulice imaju prije svega orijentacijsko obilježje. Tek u drugoj polovini 19. stoljeća ulice i trgovi počinju se nazivati imenima znamenitih i zaslužnih ljudi. Prvi je u Zagrebu tu čast dobio ban Jelačić. Još za njegova života, 1850., današnji glavni gradski trg nazvan je njegovim imenom, što dovoljno govori o popularnosti i važnosti bana Jelačića u tadašnjemu društveno-političkom životu.
Do 1878., kada je provedeno prvo sustavno imenovanje zagrebačkih ulica, bilo je samo sedam takvih ulica, trgova i šetališta: Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu, Jelačićev trg, Gundulićeva ul., Kukovićeva ul., Nikolićeva ul., Ul. Marije Valerije i Zrinski trg u Donjem gradu.
Prvo zakonsko imenovanje zagrebačkih ulica provedeno je u doba Mažuranićevih reformi. Tada je Gradsko zastupstvo donijelo odluku o imenovanju i preimenovanju ulica i trgova. Prvo službeno imenovanje obuhvaćalo je dva bitna procesa:
imenovanje dotad bezimenih ulica, stuba, cesta i prolaza (uglavnom je ri-ječ o ulicama izvan gradskog središta; nove ulice najčešće dobivaju ime prema mjestima, institucijama, zgradama i sl. u smjeru kojih se pružaju: npr. Bukovačka cesta, Sudnička ul., Vinogradska cesta, Željeznička ul.)
preimenovanja - pojedine ulice i predjeli dobili su nova imena. Primjeću-je se da ulice s orijentacijskim karakteristikama nestaju u korist osobnih imena, što je bilo u skladu s načelima koja je donijelo Gradsko zastupstvo.
Uglavnom je riječ o ulicama u središtu grada ili u neposrednoj blizini gradskoga središta.
#zagrebačkimemento #mementošetnjakrozvrijeme #zagrebačkeulice

[@tazika2988]

Zaboljela me ona "HarmIca" sa udarom na "i", zatim "imenovAnje" i "BregovIta" - to je nekakvo "hiperzagrebizacija" naglaska pa joj je pobjegao previše nazad. Ovakva "BregovIta" izgleda kao kajkavsko-latinska kovanica breg + VITA. A otkud je došlo "označivanje"?