Zagrebačka Dubrava

Dubrava je dio grada Zagreba, smješten istočno od Maksimirske šume, a zapadno od Sesveta. Kroz Dubravu prolazi istoimena avenija.
Po ustrojstvu grada Zagreba iz 1999. dijeli se na Gornju Dubravu i Donju Dubravu.
Dubrava se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada Zagreba.
Donja Dubrava se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada Zagreba, na dodiru s područjem naselja Sesvete. Na sjeveru je ulica Dubrava dijeli od Gornje Dubrave, a na jugu Slavonska avenija od Peščenice - Žitnjak s kojom graniči i na jugozapadu. Na zapadu graniči s područjem Maksimira.
Za razliku od Gornje Dubrave, Donja je gotovo u potpunosti ravničarska i nizinska. Znatan je udio neizgrađenih područja i šuma, pogotovo na južnom dijelu Čulinečke ceste i oko Retkovčine. Na istoku četvrt omeđuje potok Trnava a na zapadu je nadsvođeni Štefanovec. Jugoistočni dio je uglavnom prazan, dok je sjeverni, između Branimirove i Avenije, gusto izgrađena cjelina.
Gornja Dubrava obuhvaća sjeveroistočni dio grada Zagreba i dio naselja gradskog karaktera Sesvete (nekadašnje samostalno naselje Dubec). Smještena je između Donje Dubrave na jugu, Maksimira na zapadu, Podsljemena na sjeverozapadu te Sesveta na sjeveroistoku i istoku.
Većim dijelom površine Gornje Dubrave dominiraju pobrđa i obronci Medvednice, a granica između ravnijeg južnog dijela i brdovitijeg sjevernog čine potok Trnava i Oporovečka cesta. Južni dio je ujedno gušće izgrađen i naseljen i čini jezgru Dubrave, dok sjeverna podsljemenska naselja i istočni dio (Dubec) čine periferiju četvrti.
Naselje Dubrava nastaje na prostoru njegova današnjeg šireg središnjeg dijela (sjeverno i južno od ulice Dubrava) koji je bio nenastanjen i obrastao šumom - a kako se hrast nazivalo i dub, odatle kasnijem naselju i ime.
U blizini današnje Donje Dubrave, na mjestu današnjeg Šćitarjeva, već je u rimsko doba postojalo naselje, Andautonija. Grad je bio samoupravna gradska jedinica, municipij. Poznati hrvatski državnik i arheolog Ivan Kukuljević Sakcinski je za vrijeme prvih arheoloških iskapanja u Zagrebu 1873. godine naišao na ostatke Andautonije. Tu su nađeni i ostaci tumula, te brončano poprsje mladića iz 3. stoljeća. Pri izgradnji remize u Dubravi nađeni su i ostaci stare rimske ceste, a na mjestu auto-kuće Baotić iskopan je grob iz ranog razdoblja Carstva.
U 7. stoljeću Andautonija propada dolaskom Slavena i kasnije Hrvata.
Do 13. st. Dubrava spada pod vlast Gradeca, a tada se počinju spominjati neka današnja naselja.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Donjoj Dubravi živi 35,944 stanovnika a u Gornjoj Dubravi 61,388 stanovnika.
Cijela Dubrava ima ukupno 97 332 i po broju stanovnika je treći zagrebački kvart, poslije Trešnjevke i Novog Zagreba.
#zagrebačkimemento #mementopriče #zagrebačkadubrava

[@brankokekelj8081]

Naša Dubrava....zanavek💙🇭🇷

[@afraid_to_shoot_strangers8066]

Ovu livadu kod ove table di su se Prljavci slikali, mi klinci iz moje generacije smo zvali "duboke trave". 😂