Pčela na biljci petolisni bršljen - Parthenocissus quinquefolia

  Рет қаралды 112

Poljoprivreda

Poljoprivreda

Күн бұрын

Prikaz kako pčele sakuljaju med sa biljke petolisni bršljen.
✔️ Pretplatite se - subscribe - www.youtube.co...
Medonsona pčela (Apis mellifera) kako sakuplja polen i med sa cvetova petolisnog bršljena (Parthenocissus quinquefolia). Mada su svetovi mali i nimalo privlačni, ipak se na njima opuljaju pčele i prikupljaju polen i nektar.
Medonosne pčele, koje su jedna od najvažnijih vrsta pčela, pružaju brojne koristi ljudima i igraju ključnu ulogu u održavanju prirodnog ekosistema. Ovi sitni insekti ne samo da proizvode med, već također stvaraju i druge vrijedne proizvode kao što su propolis, matična mliječ, pčelinji vosak i cvjetni prah. Ovi pčelinji proizvodi su cijenjeni zbog svojih raznih svojstava i mogućnosti upotrebe u medicinske, prehrambene i kozmetičke svrhe.
Med je najpoznatiji pčelinji proizvod i ima široku primjenu u prehrambenoj industriji i domaćinstvima diljem svijeta. Bogat je hranjivim tvarima poput enzima, vitamina, minerala i antioksidansa, te se koristi kao prirodni zaslađivač i ljekovita namirnica. Med također ima antibakterijska svojstva i koristi se u tradicionalnoj medicini za liječenje kašlja, upala grla i rana.
Propolis je smolasta smjesa koju pčele proizvode iz biljnih izvora i koriste za popravak košnice i zaštiti od bakterija i gljivica. Ljudi su prepoznali antibakterijska, antivirusna i protuupalna svojstva propolisa, pa se koristi u kozmetici, stomatologiji i prirodnim lijekovima.
Matična mliječ je posebna tvar koju izlučuju pčele radilice i koja služi kao hrana za pčelinju maticu. Smatra se da ima blagotvorno djelovanje na ljudski organizam, poboljšava imunitet, energiju i opće zdravlje. Matična mliječ se koristi kao dodatak prehrani i sastojak u kozmetičkim proizvodima.
Pčelinji vosak se proizvodi iz posebnih žlijezda pčela i koristi se u proizvodnji svijeća, kozmetičkih proizvoda, ljekovitih masti i balzama. Vosak je prirodni konzervans i ima hidratantna svojstva.
Cvjetni prah ili pelud je praškasti materijal koji pčele sakupljaju s cvjetova i koriste kao izvor proteina i hranjivih tvari. Ljudi konzumiraju cvjetni prah zbog njegovih nutritivnih vrijednosti i koriste ga kao dodatak prehrani.
Utjecaj pčela na prirodu je ogroman jer su one ključne oprašivače biljaka. Oprašivanje omogućuje razmnožavanje biljaka i očuvanje biodiverziteta.
Petolisni bršljen (Parthenocissus quinquefolia), također poznat kao američki bršljen, je zimzeleni penjač koji se često koristi u hortikulturi zbog svoje privlačne estetike i jednostavne njege. Ova biljka ima nekoliko karakterističnih značajki koje je čine popularnom među ljubiteljima hortikulture.
Petolisni bršljen ima listove s pet latica, koji su naizmjenično raspoređeni na stablu. Listovi su jarko zelene boje tijekom ljeta, a prelaze u spektakularne crvene, narančaste i ljubičaste nijanse tijekom jeseni, što stvara izuzetno privlačan vizualni efekt. Osim toga, biljka razvija cvjetove sitnih bijelih ili zelenkastih boja, koji se pojavljuju u kasno ljeto i rano jesen, te privlače pčele i leptire.
Petolisni bršljen je vrlo prilagodljiv i lako raste u različitim uvjetima. Najbolje uspijeva na sunčanim ili polusjenovitim mjestima, ali može podnijeti i djelomičnu sjenu. Biljka preferira dobro drenirano tlo, ali može podnijeti i različite vrste tla, uključujući i siromašna tla. Također je izdržljiv prema različitim vremenskim uvjetima i može podnijeti niske temperature.
Petolisni bršljen se često koristi u hortikulturi zbog svoje sposobnosti brzog penjanja po površinama, poput zidova, ograda, pergola i stabala. Njegovi izduženi izbojci imaju ljepilo kojim se pričvršćuju za podlogu, što omogućuje da biljka raste vertikalno i stvara gustu zelenu ogradu ili prekrivač. Ova karakteristika čini petolisni bršljen popularnim izborom za uređenje eksterijera, jer može stvoriti osjećaj privatnosti i estetsku privlačnost.
Ljubitelji hortikulture cijene petolisni bršljen zbog njegove otpornosti na bolesti i štetočine te jednostavne njege. Ova biljka zahtijeva minimalno održavanje, a redovito podrezivanje potiče gustoću rasta i održava željeni oblik. Također je korisna za stvaranje hladovine na sunčanim mjestima i smanjenje gubitka topline kroz zidove zgrada.
Uz svoju estetsku vrijednost i praktične prednosti, petolisni bršljen također ima ekološku važnost. Njegovi cvjetovi privlače pčele koje na njima prikupljaju polen i nektar.
Ovaj video je slobodan za korišćenje i dalju upotrebu bez ikakvih ograničenja.
This video is free for use and further use without any restrictions.
Video này miễn phí sử dụng và sử dụng thêm mà không có bất kỳ hạn chế nào.
Die Nutzung und Weiterverwendung dieses Videos ist ohne Einschränkungen kostenlos.
Acest videoclip este gratuit pentru utilizare și utilizare ulterioară fără nicio restricție.
#poljoinfo #pčelarenje #pčelarstvo

Пікірлер: 1
@Poljoprivreda-snimci
@Poljoprivreda-snimci Жыл бұрын
Prikaz kako pčele sakupljaju med sa petolisnog bršljena (Parthenocissus quinquefolia), koji je inače zanimljiva biljka puzavica kojoj listovi postaju crvenkaste boje, što je čini veoma zanimljivom.
Zašto Kurtiju ni kuče neće na sok da se zaleti | ep344deo03
6:43
24 minuta sa Zoranom Kesićem - Zvanični kanal
Рет қаралды 67 М.
Željko Mitrović - bogougodna predstava vlasnika pakla | ep344deo06
8:23
24 minuta sa Zoranom Kesićem - Zvanični kanal
Рет қаралды 110 М.
WORLD BEST MAGIC SECRETS
00:50
MasomkaMagic
Рет қаралды 51 МЛН
🍉😋 #shorts
00:24
Денис Кукояка
Рет қаралды 3,1 МЛН
МАИНКРАФТ В РЕАЛЬНОЙ ЖИЗНИ!🌍 @Mikecrab
00:31
⚡️КАН АНДРЕЙ⚡️
Рет қаралды 42 МЛН
BRŠLJAN MEDI KASNO.  25.09.2022
12:15
Marijan Kovacevic
Рет қаралды 11 М.
Biden se u UN-u prisjetio Miloševića
5:53
Al Jazeera Balkans
Рет қаралды 26 М.
SNIJEG ZAMEO NOMADE NA VLAŠIĆU
23:27
Naše Selo Veselo
Рет қаралды 176 М.
Edera ( Borostyán )
3:59
Eszter Szür
Рет қаралды 602 М.
Kraj procesa uzimljavanja i pogled u stanje zajednica
11:27
pčelarski sokak
Рет қаралды 2,7 М.
Pčele na ruži Kako pčele sakupljaju nektar sa ruža
6:33
Poljoprivreda
Рет қаралды 92
WORLD BEST MAGIC SECRETS
00:50
MasomkaMagic
Рет қаралды 51 МЛН