Povijesna četvrt #35: Martin Luther: prorok ili heretik?

  Рет қаралды 8,218

Bitnonet

Bitnonet

Күн бұрын

LAJKAJ VIDEO 👍 i PRETPLATI SE ✅
Iako vjerski razlozi nisu uvijek bili poticaj, podjela koju je izazvala Martin Luther svojom pobunom obilježila je povijest Europe nakon 16. st. Još od Lutherova vremena promatrači - i kasnije povjesničari - ostali su podijeljeni oko njegovih zasluga i odgovornosti. Nova epizoda 'Povijesne četvrti' nastoji prikazati portret središnje figure protestantizma - u svijetlu najnovijih studija.
U podcastu - koji u trajanju 20-25 minuta ide svakog drugog četvrtka - prof. Trpimir Vedriš s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govori o kontroverznim temama iz crkvene povijesti (poput križarskih ratova, inkvizicije, progona vještica…), rasvjetljavajući te odvajajući stvarnost i akademske zaključke od iskrivljene povijesti i površnih zaključaka koji najčešće dominiraju popularnom kulturom pa onda i kolektivnom svijesti.
Intervju o podcastu s dr. sc. Vedrišem pročitajte ovdje 👉 www.bitno.net/...
Kamera i montaža: Marin Škarica 👉 / skarica.weddings
Pitanja i prijedloge možete nam slati na e-mail: povcetvrt@gmail.com
Portal Bitno.net: www.bitno.net/
Klub prijatelja: www.bitno.net/...
Facebook: / bitno.net
Instagram: / bitnonet
TikTok: / bitno.net
Twitter: / bitnonet
#katoličkacrkva #protestanti #martinluther #kršćanstvo #raskol #trpimirvedriš #povijesnačetvrt #povijest #katoličanstvo

Пікірлер: 48
@CircusMaximus1
@CircusMaximus1 3 ай бұрын
Hvala Vam puno na ovom izlaganju gospodine Vedriš. Posebno mi se dojmio segement da Luther zazvao Bogorodicu u pomoć.
@josipbubnic9259
@josipbubnic9259 2 ай бұрын
Prepoznat ćete ih po plodovima... duhovna pustoš sjeverne Europe
@dinodabro8158
@dinodabro8158 3 ай бұрын
Jako zanimljivo izlaganje. Gospodin je Crkvi dozvolio jednog Luthera i sigurno postoji razlog za to. Pitanje je hocemo li ga prepoznati na ovom ili tek na onom svijetu. Sve u svemu, kršćansku istinu treba tražiti u izvoru, a to je u Kristu. Povođenje za nekim ljudskim autoritetima moze biti vrlo opasno. Zadatak krscanina je da otvori svoje srce i osobno razluči što dolazi od Duha Svetoga u Crkvi i u njegovom zivotu. Pitanje je što je više pogonilo Luthera, njegovo psihicko i emotivno stanje ili ovo osobno razlucivanje djelovanja Duha Svetog.
@jureerceg2537
@jureerceg2537 3 ай бұрын
Odbaciti tradiciju Crkve koju vodi Duh sveti koji uvodi u istinu i pripustiti svakom da tumači kako oće,sve po nadahnućin,zato i ima oko 30000 kršćanski sljedbi a Isus moli da svi budemo jedno kako bi drugi lakše povirovali. Odbacivanje nauke sv.Tome akvinskog je dokaz općeg ludila. Luteru se jednostavo dogodilo to da je ima skrupuloznu savjest,preosjetljiv,nikako se opravdat da bude potpuno čist od grijeha i onda pročita u poslanici rimljanin "opravdani po vjeri" samo viruj i spašen si,nebo se otvorilo
@byzantineemperor6459
@byzantineemperor6459 3 ай бұрын
E sad je uvod savršen: 3:33 (!), ni predug, ni prekratak. I cijelo predavanje je super koncipirano i zanimljivo, objektivno i nepristrano, bez katoličkog aktivizma. Još samo malo raditi na naglascima: nije uvijek na prvom slogu. Bolje je, onda, po purgerski, a ne pokušavat oponašat novoštokavce.
@trpimirvedris
@trpimirvedris 3 ай бұрын
Hvala lijepa :-)
@martin_sirovica
@martin_sirovica 2 ай бұрын
@trpimirvedriš može li podkast na temu srednjovjekovnih i novovjekovnih hodočašća Hrvata u marijanska svetišta na području današnje Hrvatske? Ta kao i mene vjerujem zanima i mnoge druge vjernike. Hvala i Lp
@Daniel-tl2ln
@Daniel-tl2ln 3 ай бұрын
Ovo je vjerojatno sta njegovi protivnici kazu o njemu i sta je katolicka crkva napisala/izmislila, a sta kazu i misle njegovi za njega?
@BratislavStanković-d7k
@BratislavStanković-d7k 3 ай бұрын
Dotični je očigledno patio od komplikacija dijabetesa koje je svakako uticalo I na njegovo psihičko zdravlje.Neosporno je da je bio jako obrazovan za svoje vreme ali opet...hvala uvaženom profesoru na još jednoj predivnoj epizodi.
@martin_sirovica
@martin_sirovica 2 ай бұрын
G. Vedriš, može li podkast na temu srednjovjekovnih i novovjekovnih hodočašća Hrvata u marijanska svetišta na području današnje Hrvatske? Ta tema kao i mene vjerujem zanima i mnoge druge vjernike a smatram da je nedovoljno istražena i prezentirana. Hvala i Lijep pozdrav.
@piletomic9261
@piletomic9261 Ай бұрын
.Ali neznam zasto protestanti mrze sv Marijü i Ana kad su pomogli martinu da bude ziv meni se cini da je bio martin hertik odbacijo je Krscanstvo slava Bogu
@albinatomic644
@albinatomic644 3 ай бұрын
Prvi put čujem za Luterove stavove prema Aristotelu, Židovima, ljudskom razumu...Sve kao da se gura pod tepih... Radikalna kritika je rezervirana samo prema katoličanstvu sto vidim kao znak da je bas ono znak Kriza kojemu ce se Zlo protiviti. Pozitivno je u svemu sto je ukazivanje na nedosljednosti potaklo Crkvu na ispit savjesti.
@kixonjafrajer
@kixonjafrajer 3 ай бұрын
Ne mogu razumjeti zašto se igdje nalazi njegov kip, pogotovo u Rimu. (1:04)
@zu4eka532
@zu4eka532 2 ай бұрын
Rebeli su se uvijek kaznjavali. Imao je srecu da nije spaljenna lomaci. I sto imamo od toga danas.
@myfakinusername
@myfakinusername 3 ай бұрын
Put do pakla je popločan dobrim namjerama...
@myfakinusername
@myfakinusername 3 ай бұрын
@@AQUINASiq Prvotna namjera je bila dobra ali je onda zastranio. Kakve god reforme radili to mora ostati unutar Crkve i u poslušnosti. Pozitivni primjeri bi bili npr. sv. Franjo (Franjo, obnovi moju Crkvu) i sv. Ivan od Križa skupa s sv. Terezijom Avilskom (obnova karmelićana)...
@byzantineemperor6459
@byzantineemperor6459 3 ай бұрын
@@myfakinusername E pa ponekad čovjek jednostavno nema živaca...
@dubravkatinodi7776
@dubravkatinodi7776 3 ай бұрын
Odlično. Tko Luteru pripisuje zasluge, zacijelo nije dobro informiran...
@Josip-vu9ed
@Josip-vu9ed 3 ай бұрын
Jedna od najvećih prepreka za jedinstvo protestanata i katolika je katoličko čašćenje Djevice Marije, a paradoks je da je osnivač protestantizma bio njezin veliki štovatelj.
@SlavenArapovic
@SlavenArapovic Ай бұрын
Koji je izvor ovoga “Ja Martin Luther, pobio sam te seljake itd.?
@trpimirvedris
@trpimirvedris Ай бұрын
Izjava se pojavljuje u kolekciji poznatoj kao Tischreden („Razgovori za stolom“) koju su sastavili ljudi iz Lutherove okoline. Konkretno, drži se da je sastavljač te zbirke jedan od Lutherovih učenika Conrad Hertz. U navođenju sam se oslonio na prijevod izdanja Lutherovih djela poznatom kao Dr. M. Luthers Samtliche Werke izdanom između 1826. i 1857. u Erlangenu (otud i kratica EW za to izdanje). U tom izdanju, navod se nalazi u 59. svesku, na stranicama 284-285. (izdanje je dostupno i na više mjesta na internetu). Navod je, iz očitih razloga, bio drag katoličkim apologetima, no čini mi se očitim da se ne može čitati kao dokaz da je Luther „osobno pobio seljake“. Također je i njegova odgovornost za poticanje na pokolj seljaka 1526. predmetom rasprave jer je očito da - koliko god se koristio zapaljivim jezikom u svojem traktatu protiv seljačke pobune - kronološki tek donekle mogao utjecati na odluke njemačkih plemića i staleža. Drugi je problem autentičnosti same izjave s obzirom na autorstvo i okolnosti sastavljanja „razgovora oko stola“. Ukratko, ako je izjava zaista autentična ona ne potvrđuje "činjeničnu Lutherovu odgovornost", no odražava njegov stav, a to je ono što sam želio podcrtati.
@ivanagrgic5205
@ivanagrgic5205 3 ай бұрын
Lutherov stav prema Zidovima je mozda preteca uzasa koji se dogadao kasnije u Njemackoj. Nije zasigurno slucajnost da je nacizam ponajprije prihvacen u protestantskim dijelovima Njemacke, dok je u katolickoj Bavarskoj bilo otpora. Govori li se uopce dovoljno kriticki, danas u svijetu, o covjeku koji je toliko mrzio Crkvu?
@ТОЛИМИР-ч4ч
@ТОЛИМИР-ч4ч 3 ай бұрын
@ivanagrgic5205 Разлика међу Баварцима и остатку данашње немачке је велика и дан данас. Баварци немају лепо мишљење о другим и себе уздижу као посебне.. Што се тиче нацизма и Хитлера опште је познато из које су кухиње изашли он, Франко, Миклош, Мусолини и Павелић као и њихова старија браћа Лењин, Берија, Троцки.. Италија, Шпанија, Мађарска и тзв НДХ нису протестантске земље него искључиво римокатоличе а код њих је државна политика подржавала и ппдала се Хитлеровој политици. До душе у мађарској има фракција али им је корен у католицизму.
@vatroslavzupancic2282
@vatroslavzupancic2282 3 ай бұрын
Baš suprotno. Baza nationalsocijalista bila je Bavarska. A otpora je bilo upravo u protestantizmu ( Ispovjedajuća crkva : Boehnhoeffer I Niemoller npr.) , a što se tiće antisemitizma tu se Luther malo razlikovao od uobičajenog antižidovskog stava u Zapadnoj Crkvi...više je o tome pisao Rebić
@ivanagrgic5205
@ivanagrgic5205 3 ай бұрын
Mozda im je baza bila tamo, jer su se odlucili tamo smjestiti, geostrateski prakticnije. Ali puk Bavarske je bio druckijeg stava.
@vatroslavzupancic2282
@vatroslavzupancic2282 3 ай бұрын
@@ivanagrgic5205 šteta da se taj stav nije nikada jasnije i aktivno manifestirao
@NamiruTV
@NamiruTV 3 ай бұрын
KAKVA JE TO VJERA gdje on poziva Svece i ucjenjuje ih ???
@piletomic9261
@piletomic9261 Ай бұрын
Da je svetac nebi mrzio Boga i nebi se bunio protiv Crkve i Zidova nebi se zenio dva puta
@kostadjokic6448
@kostadjokic6448 Ай бұрын
Luter je bio slavenskog porekla iz porodice Ljutica.
@MaineCooneDomoljub
@MaineCooneDomoljub 3 ай бұрын
Luther je imao svoga vođu lucifera.
@alexandartheserb7861
@alexandartheserb7861 3 ай бұрын
Protestantizam je nastavak Pravoslavlja u zemljama koje su od bile pod uticajem Carigrada, a nakon pada Carigrada 1453.
@NamiruTV
@NamiruTV 3 ай бұрын
kakve veze ima ta sekta sa Pravoslavljem ?? šta pričaš ti
@alexandartheserb7861
@alexandartheserb7861 3 ай бұрын
@@NamiruTV To su krajevi koje je Carigrad pokrstio, uključujući Englesku 590., preko rimskog pape koga je tad birao carigradski car
@Josip-vu9ed
@Josip-vu9ed 3 ай бұрын
@@alexandartheserb7861 Kršćanstvo je u Englesku došlo 2. st., a ne u 6.
@alexandartheserb7861
@alexandartheserb7861 3 ай бұрын
@@Josip-vu9ed Neki misle i da je apostol stigao u Englesku, ali pokrštavanje Anglo-Saksonaca je bilo 596. tzv Gregorijanska misija, a papa Grigorije je bio Vizantijski papa jer je u to vreme Carigradski imperator birao papu, Rim je bio deo Istočnog Rimskog carstva. Tada je osnovana Canterbury arbiskupija
@DeepPurple-gr6wj
@DeepPurple-gr6wj 3 ай бұрын
Ne seri, srbendo.
@AntunMrzlečki
@AntunMrzlečki 3 ай бұрын
Nišan novoga što ste iznijeli, i citirali. Sve već prožvakano i ispljunuto. Neki ne vide šumu zbog mnogo drveća.
@marinakatinic7657
@marinakatinic7657 3 ай бұрын
Odlično izlaganje, ali mislim da dvije stvari treba istaknuti: različitih protestantskih zajednica danas u Americi ima oko tisuće, tako da je dijeljenje stano obilježje protestantizma. Međutim, dijalog s pentekostalcima doveo je do procvata karizmatske obnove u Katoličkoj crkvi, što se nikako ne može nazvati nagrizanjem - upravo su te zajednice duhovno najgorljivije i najaktivnije u evangelizaciji.
@gabrielalivazovic1171
@gabrielalivazovic1171 3 ай бұрын
Nažalost,zabrana karizmatskog pokreta u Hrvatskoj,svođenje vjerskog života samo na uhodane,uvijek jedne te iste obrede,zatomljuju u čovjeku zanimanje za Boga,postaju dosadnjikavi običaji.Dok su djelovali karizmatici,osjetio se Duh Sveti kako prožima cijelu zajednicu i ljudi su bili željni takve duhovnosti u kojoj je prisutnost Boga bila gotovo opipljiva.No,naši karizmatici su iščezli,a na mnogima omraženo klečanje po trgovima,Crkva gleda blagonaklono. Nije nikad razjašnjeno što je loše bilo u karizmtskom pokretu i zašto on smeta hrvatskom kleru.
Andro, ELMAN, TONI, MONA - Зари (Official Audio)
2:53
RAAVA MUSIC
Рет қаралды 8 МЛН
GIANT Gummy Worm #shorts
0:42
Mr DegrEE
Рет қаралды 152 МЛН
Oaza ep.97 - Blago Hisara / GERMANSKO KOPLJE / park Gvozdenog puka
30:07
Kulturista / Coolturista
Рет қаралды 10 М.
Povijesna četvrt #22: Kako je nastao Novi zavjet
27:39
Bitnonet
Рет қаралды 7 М.
Na rubu znanosti: Tragom drevnog rudarstva Balkana
45:43
Hrvatska radiotelevizija
Рет қаралды 221 М.
Napustili Ameriku i našli mir u Srbiji - Život iz snova u brvnari!
31:26
Povijesna četvrt #12: Templari: Između mita i povijesti
26:09
Na rubu znanosti: Vinča
50:00
Hrvatska radiotelevizija
Рет қаралды 610 М.
Andro, ELMAN, TONI, MONA - Зари (Official Audio)
2:53
RAAVA MUSIC
Рет қаралды 8 МЛН