Relativno kretanje i dilatacija vremena.

[@lauramiric8067]

Odlični ste, fenomenalno objašnjeno, hvala!

[@nikicao.8238]

Jako dobro objašnjeno. Bravo!

[@ajakoska8216]

Hvala za objasnjenje. 🙏🙏🙏

[@petargrubanovic]

Odlična emisija.

[@pozitivno4004]

Laganoo, super je, sve sam razumio

[@aleksandarivic4352]

Bravo

[@sabinabahic2791]

Odlicno! Samo naprijed!

[@generalphysics-problemsand4426]

Hvala.

[@robertpesevski1641]

Naravno, nisam trebao upotrijebiti riječ optička varka, to je percepcija nekog crteža koja proizlazi iz tromosti oka. Kod dilatacije vremena polazimo od 4. dimenzije-prostorvrijeme- i brzine svjetlosti koja je konstantna- govorimo o dilataciji vremena ili rastezanju vremena. Iz svega sam shvatio da je važno kako promatramo jedan referentni sistem u odnosu na drugi. Ako gledamo vrijeme na satelitu ( slika u wikipediji- isti naslov koji sam spomenuo), u odnosu na vrijeme na zemlji, piše da usporava. Vi pak kažete da vrijeme na zemlji usporava u odnosu na vrijeme na satelitu ( tu se čovjek gubi), i da GPS treba podesiti. Nisam u konfuziji, ali ta relativnost me jako zbunjuje. Hvala još jednom na odgovoru, unaprijed!

[@majakostic352]

Pročitaj komentar ispred tvojeg.

[@robertpesevski1641]

@@majakostic352 Budem. Samo ja ga ne vidim. Ne znam koji je to komentar.

[@majakostic352]

Da ponovim. Anštajn je formirao trougao u kome je puteve i brzine posmatrao kao skalare, izgleda neznajući da su po nauci dinamici to vektori. Proizilazi po njemu da je vektor brzine platforme svojim intezitetom uticao na intezitet vektora zraka svetlosti da on promeni pravac i kreće se po rezultujućoj putanji hipotenuze trougla. Medjutim on je zaboravio da je, po toj njegovoj logici, i zrak svetlosti morao da utiče na platformu da se i ona kreće po hipotenuzi tog njegovog genijalnog trougla. Zato gospodine ako veruješ Anštajnu u vozilu u kome se krećeš nemoj paliti svetlo jer ćeš se naći u jendeku pored puta. Valjda je jasno da je ovo nemoguće dok Anštajn tvrdi suprotno svojim računom zloupotrebljavajući Pitagorinu teoremu. Indukcija izvora svetlosti i mehanička sila pokretanja broda se zbog različite prirode nemogu sabirati. Računanje apsolutne brzine odnosno Anštajnove dilatacije vremena nema nikakvog smisla. On je sabirao babe i žabe.

[@sinmar681]

Odgledao sam cijeli prilog i u redu je sve osim ako zadržimo brzinu kretanja platforme i sve formule ali ako je to kretanje po pravcu od promatrača tada bi svjetlo došlo u isto vrijeme kao i u prvom primjeru kada platforma stoji.Kako to objašnjavate?

[@mariomutaja4317]

Problem je u tome što nikad nitko nije izračunao brzinu svjetlosti od točke A do točke B nego brzinu od točke A do točke B i nazad.Nemoguče je dokazati da brzina od točke A je ista ka i kad se vrača od točke B do točke A. Praktično...uzimamo prosječnu brzinu

[@jovanpetrov8824]

Čini mi se da ste malo ppromašili.Kada ploče stoje foton pređe put P1 za vreme V1 a kada se ploče kreću DRUGI foton putuje drugom putanjom P2 za veme V2.. Dva fotona su ispucana istovremeno u različitim pravcima i putuju brzinom svetlosti kroz isti ambijent.

[@robertpesevski1641]

Jako mi je tesko shvatiti relativnost. Imamo 2 sata, crveni sat kruži oko plavog koji nije u relativnom ubrzanju za razliku od crvenog koji je u relativnom ubrzanju. Ispada da u crvenom satu vrijeme teče sporije, a u plavom brže. Zašto? Da li je to optička percepcija ili se radi o realnoj razlici vremena? Ako se nalazim u crvenom satu, kako vidim vrijeme u plavom koji miruje, a ako se nalazim u plavom kako vidim vrijeme u crvenom satu koji kruži oko plavog ( slika iz wikipedije- Teorija relativnosti). Molim za pomoć! Hvala unaprijed!

[@generalphysics-problemsand4426]

Odgovor uskoro.

[@generalphysics-problemsand4426]

DA upravo tako. Tacno je i jedno i drugo. Dakle, ukoliko se posmatra iz koordinatnog sistema vezanog za satelit (Zemlja se krece) tada npr ako mjerite 3 min na satelitu onda sat na Zemlji mjeri 2 min. TAkodjer, ukoliko posmatrate iz koordinatnog sistema vezanog za Zemlju tada ako mjerite 3 min na Zemlji onda sat na satelitu mjeri 2 min. Iako zvuci kontradiktorno, to ustvari nije. Medjutim moramo uzeti u obzir relativnost istovremenosti. Potrebno je malo vise vremena i drugaciji format od ovoga da bi se objasnilo, ali ukratko: ukoliko su dva dogadjaja u jednom sistemu reference istovremena u drugom incercijalnom sistemu (krece se konstantnom brzinom u odnosu na prvi) to nece biti slucaj. Paradoks blizanaca je takodjer usko vezan za ovu pricu.

[@robertpesevski1641]

@@generalphysics-problemsand4426 Hvala vam puno, čitavu noć se znojim nad relativnosti. Ne mogu posložiti kockice, ne mogu logički shvatiti paradoks blizanaca, zašto je ipak brat na Zemlji stariji u odnosu na brata koji se vratio iz putovanja u vasioni. Zasto opcenito materija koja se ubrzava sporije stari ( citao sam o elementarnim cesticama i atomima - brzine kao da usporavaju vrijeme). Kako se može pretpostaviti neinercijalni sustav u slučaju paradoksa blizanaca ( Albert je to pretpostavio, došao je do te spoznaje)?! Tema relativnosti je vječni izazov za ljudski mozak.

[@ikabodgovedo9156]

Ne znam zar nije sam svemir prostor vreme a vreme nema samo jednu dimenziju i nije nezavisno u odnosu na prostor jet sto je prostor zakrivljeniji sto se ne moze videti ali jeste zbog nebeskih tela tu automatski 5 min primer prodje dok na zemlji prodje 30 min to je cist primer samo jer od a tacke do b doslo je do zakrivljenja koje svetlost mora da prodje a opet je distanca ista to se ni ne primeti u stvarnosti jer krivi prostor se ne vidi ali tu je medjutim Eto blizanac koji bi brzinom svetlosti putovao kroz zakrivljenja svemira njemu bi sporije islo vreme jer je prostor kriv i zrak svetla isto samim tim tu 5 minuta traje isto 5 minuta zemaljskih ali na zemlji je proslo tipa 30 Nije lako za objasniti ali moze da se razume pozz za vas lep klip

[@majakostic352]

I ti kao i Anštajn lupaš gluposti, pročitaj moj komentar.

[@majakostic352]

Postavi vektorsku jednačinu za taj trougao, pa ćeš videti da i platforma mora da se kreće po hipotenuzi tog Anštajnovog trougla jer ako je vektor brzine platforme uticao na vektor brzine svetlosti da on promeni smer onda je morao i vektor brzine svetlosti da utiče na platformu jer rezultanta nemože nastati samo od jedne komponente. Prema tome jasno je da vektori ovih brzina se nemogu sabirati jer nemaju nikakav uticaj jedan na drugi. Svetlos je izazvana indukcijom a kretanje platforme mehaničkom silom, što je potpuno različita priroda tih sila. Anštajn je sabirao babe i žabe. Celokuna njegova specijalna teorija, pokazao sam ovime je obična nebuloza koja nažalost traje više od jednog veka.

[@sasadelic1988student]

Al si se nalupao ovdje..

[@dleon2531]

Pada ti teorija u vodu ako se donja platforma ne krece istom brzinom ko gornja zivii ti meni i ajnstajnova teorija gluposti. Ja gire ti dole i vjeruj mi isto cemo ostariti kad ti pustis svjetlost a ja ju cekam cekamo ju istovremeno. Pozz

[@generalphysics-problemsand4426]

Tačno!